Stručnjak za N1 o Pantheonu u Hrvatskoj: Energija će biti izazov

"Ovakve prijetnje šalju se elektroničkom poštom i ne dolaze iz Hrvatske. Ljudi koji su tehnički potkovani naprave sve da ih bude jako teško identificirati. Ako e-mail ide preko Rusije, policija u međunarodnoj suradnji neće dobiti nikakve podatke jer nema suradnje s Rusijom. Zato policija ima težak i zahtjevan posao", naglasio je Lubura i dodao:

"Sve ponajviše ovisi o tome hoće li osoba, ili osobe, koje šalju te poruke, napraviti neku pogrešku. Nažalost, ovakav val motivira neke ljude da pokušaju imitirati izvorne počinitelje. U pravilu, kad je ovoliko prijetnji u pitanju, nije riječ samo o jednom počinitelju."

Koliko je moguće da počinitelji budu učenici i koliko tehnički potkovani trebaju biti oni koji šalju prijetnje?

"Za poslati mail ne treba biti previše tehnički potkovan, samo znati kako biti anoniman. Imamo nedavni primjer iz Francuske, gdje je 13-godišnjak poslao oko 500 prijetnji. U Srbiji je prije nešto više od godinu dana bilo oko 800 dojava samo u školama, u Slovačkoj nešto ranije više od tisuću. Bilo je toga i u moje vrijeme, ali telefonski. Ovo je situacija s kojom se nosi cijeli svijet i mislim da se kao društvo dosta dobro nosimo s ovim."

Ustvrdio je i da postoji mogućnost da policija nikad ne uđe u trag počinitelju ili počiniteljima. Kao problem ističe i da se ne vode statistike samog rješavanja ovakvih slučajeva.

"Postoji velika vjerojatnost da se nikad ne otkrije o kome se radi. Također, najveći problem informatičkog kriminala jest pravni, a ne tehnički. Europska unija ozbiljno radi na ovom problemu, zato želi donekle ograničiti pravo na privatnost na internetu. U čemu je razlika ako nekoga vrijeđam na internetu ili u stvarnom životu? Internet ne bi smio biti štit za one koji ga zloupotrebljavaju."

Projekt Pantheon još je jedna tema u domeni stručnjaka Lubure. Objasnio je kakvu infrastrukturu ima Hrvatska.

"Što se tiče telekomunikacijske infrastrukture, ona nije problem. Ono što vidim kao izazov jest energija. Takav podatkovni centar troši veliku količinu energije i ljudi iza toga posebnu pozornost posvetili su izvorima energije. Grad Zagreb troši energiju potrebnu za taj podatkovni centar, odnosno, to je trećina potrošnje cijele Hrvatske na godišnjoj razini."

Smatra da su potrebna određena ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu kako bi ovaj projekt zaživio, ali tvrdi da su zanemariva. Također, vjeruje da bi privatni investitori taj problem mogli riješiti sami.

"Ako privatni kapital želi razviti infrastrukturu, država se ne bi trebala miješati. Kažem, električna energija jedini je potencijalni problem."

Što bi u telekomunikacijskom smislu Hrvatskoj donio takav projekt?

"Budućnost je razvoj podatkovnih centara i ovo bi bila velika stvar za Hrvatsku. Kako tehnologija napreduje, potrebno je da su podatkovni centri što bliže korisnicima. Ovo bi bilo idealno jer omogućuje da se ovdje pružaju i razvijaju usluge koje se ne bi nudile samo u ovom dijelu Europe nego i šire. Politički smo i pravno sigurno okruženje", zaključio je Đuro Lubura.